Proizvođači nas pokušavaju uvjeriti da su automobili novi centri za zabavu, ali dok nam ne isporuče sigurna autonomna vozila i dalje ih mi kontrolišemo – uz sve sustava aktivne sigurnosti, koji mogu pomoći, ali nisu svemogući. Dakle, bilo bi najbolje da u automobilima uopće ne zabavljamo i da maksimalnu koncentraciju usmjerimo na vožnju. U Velikoj Britaniji imaju napredni sistem analize saobraćajnh nesreća i došli su do podatka da je prošle godine bilo 88 smrtnih slučajeva te 614 teških ozljeda zbog sistema u automobilu koji vozaču ometaju pažnju, a tu se prije svega misli na infotainment sistem (rast poginulih je 11 posto u odnosu na 2009 godinu). Također, od ostalih pogubnih uređaja, na vrhu je mobitel, odnosno njegova upotreba u vožnji.
U britanskom Institutu za vozače (IAM) došli su do zaključka da su najčešće distrakcije u automobilima: djeca (29 posto), promjena radio stanica (27 posto), vozači na stražnjim sjedalima (26 posto), razgovori na mobitelu (24 posto) te namještanje navigacije (15 posto). Najviše pažnje odvlači programiranje navigacijskog uređaja (traje dugo i pogled vam nije usmjeren na cestu).
Evropska komisija je objavila svoje istraživanje po kojem se od 10 do 30 posto saobraćajnih nesreća događa zbog raznih distrakcija. Samo je u Americi 2015. godine poginulo 3477 ljudi u saobraćaju zbog toga što su nesreće skrivili vozači koji su koristili mobitele dok su upravljali vozilima.
Riječ “kriva” smo u naslovu stavili u navodnike jer je tehnologija samo mali dio problema. Na vama, vozačima, je da izabarete sigurnost, odnosno da je ne koristite u vožnji. Navigacijski uređaj možete konfigurisati i prije nego što krenete na odredište ili zaustavite automobil na sigurnom mjestu pa unesite traženu adresu… Radijsku stanicu ili muziku s USB-a možete izabrati prije vožnje.
Sve te odluke mogu biti pitanje života i smrti u saobraćaju.
Izvor