Savremeni motori s obimnom dodatnom opremom stvaraju povezan sistem: kvar jednog dijela uzrokuje ubrzano trošenje ostalih. Kako se pobrinuti za motor u automobilu kako bi mu se produžio vijek trajanja?
Motori se najbrže troše kad se često pokreću i na kraća razdoblja kada ne mogu doseći radnu temperaturu
Svaki put kad pokrenete hladni motor, on se ne podmazuje ni djelić sekunde
Nekvalitetno gorivo u modernom motoru? Ne dolazi u obzir! Da biste izbjegli probleme, točite gorivo na pouzdanim pumpama.
Novi, neobični zvuk na početku je gotovo neprimjetan, pojavljuje se samo na trenutak ili nestaje među ostalim zvukovima koji su potpuno prirodni u automobilu u pokretu. S vremenom se buka pojačava i već znate: nešto nije u redu s motorom. Je li moguće da imamo trošak od nekoliko stotina maraka, budući da je automobil prešao desetke hiljada kilometara jer je nov, servisira se prema nalogu proizvođača, uredan, a garancija je istekla prije samo nekoliko mjeseci?
Iako su prije desetak godina ozbiljni kvarovi na motoru koji su se pojavili nakon nekoliko desetina hiljada kilometara bili rijetki, danas su prava pošast. Vrijedno je napomenuti da se danas proizvođači takmiče za kilometražu između izmjena ulja. Imate li moderan dizel visokih performansi, vozite intenzivno i na kratkim udaljenostima?
Ako želite dugo uživati, a servisna knjižica ili ekran pokazuju da se ulje mijenja svakih 30 000 kilometara – skratite ovaj interval promjene ulja! Proizvođači vozila prvenstveno žele da automobil radi bez kvarova tokom garantnog perioda i nešto više. Tada njegova sudbina, s gledišta proizvođača, postaje manje važna. Zato, između ostalog apsurdno dugi servisni intervali, prema mišljenju mnogih mehaničara, doprinose uništavanju motora. Ulje koje se potroši ili razrijedi gorivom utiče ne samo na podmazivanje, već i utiče na nedovoljno zatezanje pogonskog lanca, što zauzvrat može dovesti do kvara.
Vozači koji se javljaju u ovlaštene servise odmah po isteku garancije, žaleči se na bučnu vožnju i druge greške koje je teško očekivati u mladim automobilima, svojim automobilima vrlo često prelaze kratke udaljenosti. U međuvremenu, motori se najbrže troše kad se često pokreću, koriste kratko vrijeme tako da ne mogu dostići radnu temperaturu. Svaki put kad pokrenete hladni motor, on se ne maže ni djelić sekunde, a sistemima kontrolisanim pritiskom ulja (poput zatezača remena i lanca i regulatora ventila) treba trenutak da počnu normalno raditi. Dotad, npr. pogonski lanac nabija se na plastičnu vodilicu (plastika u motorima danas je norma). Motori također ne vole dugotrajnu vožnju pri maksimalnoj brzini, pri preniskim ili previsokim okretajima.
1. Mali kapacitet, velika snaga. Šta je s trajnošću?
Downsizing – proces koji je napredovao od početka vožnje automobilom, ali nedavno izuzetno brzim tempom, nije ništa drugo nego smanjenje kapaciteta motora uz održavanje velike snage; ili obrnuto: očuvanje kapaciteta i dramatično povećanje snage. Dok je sredinom 90-ih, benzinski motor snage 1,4 l imao je 60-90 KS, ne čudi što sada 1.4 motor nudi 140 ili čak 170 KS!
Da bi to omogućili, inženjeri koriste tehnologije koje su donedavno bile rezervisane za sportske ili luksuzne automobile: benzinski motori već su gotovo rutinski opremljeni turbinama (često čak i dvije), često s mehaničkim kompresorima, naprednim sistemima upravljanja ventilima i kako bi riješili probleme s sagorijevanjem koje se događa kod jako opterećenih motora – direktno ubrizgavanje benzina.
Snaga i (ili) ekonomičnost
Razlog za takve mjere je težnja za maksimalnim smanjenjem emisija ugljen dioksida. Mali motor ima manji unutrašnji otpor i učinkovitiji je. Kao rezultat toga, rezultati dobiveni u laboratorijskom ispitivanju sagorijevanja – uz odgovarajuće programiranje regulatora motora, su nevjerojatni! 4-5 litara goriva na 100 kilometara što je u teoriji rezultat postignut velikim i snažnim automobilima. U praksi je i gore, jer smanjeni motor postaje potrošni ako ga prisilimo na rad u velikim okretajima. Ili se vozimo malom brzinom ili plaćamo na pumpi, dva ili čak tri puta više nego što proizvođači obećavaju. Još gore, snosimo i troškove popravaka.
Plinovi koji stvaraju pritisak na klip ne samo da ga pomiču, već i uzrokuju pritisak na zidove cilindra. Što je veća snaga koja proizlazi iz zaprremine motora, to je veći pritisak na cilindar. Kada imamo dva slična motora s različitim varijantama snage, velika je vjerovatnoća da će slabiji trajati puno duže. Ako tome dodate prirodno trošenje, lako je zaključiti: automobili stari 10 godina uskoro će postati rijetkost jer će njihovo održavanje biti izuzetno skupo.
2. Šta uništava filtar čestica dizela?
Pa, ako se želite voziti gradom, kupite benzinca, iskreno vam savjetujem. Ovako je mehaničar bijesnom vlasniku dizelaša opremljenim filtrom za čestice objasnio kako se nositi s problemom DPF-a, što je sa svakom posjetom servisu značilo potrebu za zamjenom i prisilnu regeneraciju sistema za obradu izduvnih gasova za ukupno nekoliko stotina maraka.
Nekoliko stotina marka za svaki posjet, ponavlja se svakih nekoliko sedmica! Stvar je u tome što se u navedenom dizelašu tokom vožnje u zakrčenom gradu, filter za čestice dizelskog goriva (koji je jednostavno keramički, perforirani uložak zatvoren u metalno kućište koje je dio ispušnog sistema) brzo napuni čađom. Dolazi do uklanjanja čađe, kad se zagrije na temperaturu iznad 500 ° C – tada se pretvara u ugljični dioksid i vodu. Da bi postigla ovu temperaturu, elektronika dodaje povećanu količinu goriva kako bi ispuh što više zagrijala. Kad se automobil kreće konstantnom brzinom od nekoliko desetaka km / h ili više, filter je prazan nakon četvrt sata. Ako ne postoje takvi uslovi, gorivo se ulijeva u cilindre, dio ističe u posudu za ulje i prije ili kasnije dizelaš završi u radionici. Što se filtar više koristi, to ga je teže očistiti. Na njegovu potrošnju utječu: upotreba lošeg ulja koje ostavlja veliku količinu taloga u filtru (potrebno je ulje s niskim udjelom SAPS), upotreba aditiva za gorivo samostalno, vožnja na kratkim relacijama ili samo u gradskim sredinama, ignorisanje trošenja mlaznice ili potrošnje motornog ulja (iz bilo kojeg razloga). Bilo koja neispravnost turbopunjača ili sistema ubrizgavanja s vremenom će uništiti skupi filtar čestica dizela!
3. Koje gorivo sipati na pumpama?
Nekvalitetno gorivo u modernom motoru? Ne dolazi u obzir! Da biste izbjegli probleme, točite gorivo na pouzdanim pumpama. Zimi se, posebno u slučaju dizelskih motora, isplati ulagati u vrhunsko gorivo. U slučaju dizelskih motora s filtrima za čestice, savjetuje se oprez pri samostalnom doziranju obogaćujućih aditiva, njihovi proizvodi sagorijevanja mogu se nakupiti u filtru, uništavajući ga. Vlasnici automobila s motorima s direktnim ubrizgavanjem benzina također trebaju biti oprezni s obzirom na kvalitetu goriva – u mnogim su slučajevima važni njegova čistoća i odgovarajući (često povećani) oktanski broj.
4. Pa kako bih onda trebao voziti?
Savremeni motori sposobni su raditi na vrlo niskim okretajima, štaviše: samo u donjem rasponu okretaja mogu se približiti vrijednostima potrošnje goriva koje pružaju proizvođači automobila. Je li to zdravo za njih? Apsolutno ne! Niski okretaji znače velika preopterećenja i treba ih izbjegavati. Pažnja! Posebno je nepoželjno preopteretiti hladan motor!
Međutim, motori, posebno dizelski, ne vole dugotrajnu vožnju u velikim okretajima i pod velikim opterećenjima, odnosno brzinom bliskom maksimalnoj. Ako se odlučite voziti ovako, treba provjeriti nivo ulja na svakom zaustavljanju, barem na svakih 500 km, a sa sobom ponesite ulje za dopunjavanje. Također nije poželjno rutinski koristiti pune performanse teških dizelskih motora, to znači sagorijevanje ulja, taloženje naslaga ugljika i nečistoća u izduvnom sistemu u motoru.
5. Automobilom do dućana na uglu? Bolje ne!
Česta hladna pokretanja motora ne pridonose njegovoj trajnosti. Kada upravljate automobilom na kratkim udaljenostima, ne samo da se drastično povećava prosječna potrošnja goriva, već i trošenje motora, uključujući pogone i sve sisteme kontrolisane pritiskom ulja. Uz to, hladan motor pokreće obogaćena smjesa, nešto goriva uvijek uđe u ulje, razrjeđujući ga. To dovodi do ubrzanog trošenja motora, što je često uzrok istrošenih čahura nakon 100-150 hiljada kilometara. Riješenje? Vožnja na veće udaljenosti. Iako nešto goriva ulazi u ulje kad se pokrene, ako je dugo vruće, isparit će bez oštećenja motora. Napomena: Posebno vrijedi izbjegavati velika opterećenja hladnog motora!
6. Ne zaboravite na redovan servis
Ako želite da motor radi bez većih kvarova za nekoliko stotina hiljada kilometara i da sistem za obradu izduvnih gasova ne stvara probleme, osim razumnog rada – pobrinite se za obavljanje redovnog servisa. Istrošeni turbopunjač sagorijeva ulje – a to ga uništava, začepljuje filtar čestica dizela. Sličan učinak ima i trošenje mlaznica. Vrijedno je znati da regeneracija ovih dijelova prije nego što se potpuno istroše obično košta znatno manje. Bučni ležaj? Nemojte ga podcjenjivati! Blokirani ležaj, npr. Na vodenoj pumpi, može nepovratno uništiti motor. Gubitak tekućine iz radijatora? Bolje ga popravite prije nego što se pregrije!
