Privremena finansijska ušteda, ili trajan i pouzdan motor? Ovo su alternative povezane sa manje ili više čestom zamjenom ulja u motoru.
Motor (četverotaktni) konstruisan je tako da ne može funkcionisati bez motornog ulja, ulje, osim što ima funkciju podmazivanja, ima i čitav niz drugih funkcija, jer hladi, štiti od korozije, zaptiva, skuplja prljavštinu…
Odgovarajuće češće promjene ulja i odgovarajućeg filtra smanjuju mogućnost kvara na samom motoru i sistemima koji spadaju u opremu motora.
Produžen interval promjene ulja, vrijedi do određene granice za prvog vlasnika.
Automobili koji se servisiraju svakih 30.000 km, u večini slučajeva lako dođu do treće ili četvrte zamjene, a tada… može biti drugačije. Garantni rok ističe, prvi vlasnik prodaje automobil, a pravi uzroci potencijalnih kvarova postaju teški za detekciju. Uostalom, nije poznato šta je prethodni vlasnik radio s automobilom, kako ga je vozio, kako ga je održavao…
Naravno, osim zamjene ulja, na trošenje motora utječu i radni uslovi, stil vožnje vozača i prosječna dužina putovnja, ali ni u kojem slučaju produženi servisni intervali nisu korisni za motor automobila. Drugim riječima, intervali zamjene ulja mogu se prilagoditi svim uslovima i svakom načinu vožnje. Međutim, nemoguće je način vožnje prilagoditi promjeni ulja na svakih 30.000 km, na takav način da motor ovaj servisni interval rada podnosi bez posljedica.
Uz to što ulje podmazuje, ono razdvaja pojedine dijelove, sprječavajući ih od oštećenja. Ulje također hladi i zarobljava onečišćenja. Kada se ulje promijeni, iz motora uklanja i velike količine produkata sagorijevanja koji se vežu na ulje, neutraliziraju i skladište u filtru, tako da ne utječu na stanje motora. Ulje ne dopušta nakupljanje onečišćenja u motoru, u obliku sedimenata i naslaga ugljika.
Uzmimo za primjer tipični dizelski motor: svaki takav motor stvara velike količine čađi, što je vidljivo kao crni dim, ali dio te čađi ulazi u karter kroz klipne prstenove i završava u ulju. Činjenica da u modernim i ispravnim automobilima ne možete vidjeti crni dim kako izlazi iz izduvne cijevi ne bi nas trebala zbuniti: čestice sadržane u izduvnim gasovima koji završe u izduvu hvata DPF filtar i potom ih oksidira. Dio izduvnih gasova odlazi i u ulje, zbog čega se ulje zacrni, što ne ukazuje neophodno na njegovu istrošenost. Ulje može postati gotovo crno već nakon nekoliko stotina pređenih kilometara, ali prilagođeno je da prihvati i puno više od toga. Naravno, postoje ograničenja: kao što voda može otopiti samo određenu količinu soli, motorno ulje može apsorbovati određenu količinu onečišćenja.
Kad se iscrpi njegova sposobnost hvatanja čađi (i drugih nečistoća), tada započinje njihovo nakupljanje na raznim dijelovima motora. Također, događa se da zbog unosa prekomjerne količine nusproizvoda u procesu sagorijevanja, ulje više ne štiti dijelove motora od korozije.
Kako se troši motorno ulje?
Već znamo da se ulje troši preuzimanjem onečišćujućih tvari nastalih sagorijevanjem goriva, a njegov kapacitet je ograničen. Ali tu je i pitanje razrjeđivanja ulja gorivom, koje se odvija i u benzinskim i u dizelskim motorima: dio goriva teče niz stijenke cilindra do kartera, obično i najviše tokom faze pokretanja, kada se motor pokreće obogaćenom smjesom i u hladnom režimu, te kod dizelskih motora tokom procesa regeneracije DPF filta. To se može vidjeti, nakon što se nivo ulja u motoru ponekad poveća, što bi, međutim, trebalo tretirati kao ekstremnu situaciju – što zahtijeva prijevremenu zamjenu ulja novim. Obično ne primijetimo da se ulje razrijedi gorivom, jer istovremeno sa korivom, sagorijeva i ulje. Da, svaki motor sagorijeva ulje, neki više, a neki manje.
Naravno, kada motornom ulju dodamo benzin ili dizelsko gorivo, mijenja se njegova viskoznost: postaje manje viskozno, a njegova zaštitna svojstva se drastično pogoršavaju.
Uz prljanje ulja (punjenje nečistoćama) i razrjeđivanje gorivom, tu je i razgradnja ulja, koja se odvija u uslovima velikog opterećenja motora i visoke temperature. Kao rezultat toga, kako se ulje koristi, mijenjaju se svi početni parametri ulja: mijenja se viskoznost, mijenja se pH broj (što je veliki problem u motorima na LPG), sposobnost raspršivanja daljnjih onečišćenja … Naime, ulje služi uglavnom kao rashladna tekućina, dok ne započne „zasipanje“ motora sedimentima. Kanali za ulje počinju se sužavati, ulje kasnije dolazi do mjesta podmazivanja, uljni film lakše se puca pod velikim opterećenjima i postoji opasnost od kvara motora. Imajte na umu još jednu stvar: Proizvođači automobila strogo poštuju odabir ulja s parametrima koji odgovaraju određenom motoru. Istovremeno, činjenica da je nakon 15 hiljada km, parametri ulja koje cirkulira u motoru se često drastično razlikuju od zahtjeva.
Otpadno ulje – koji je rizik od motora?
Motor je jedno, a oprema motora drugo. Komponente posebno osjetljive na kvalitetu ulja uključuju turbopunjač, ali i hidrauličke sisteme koji upravljaju radom ventila, zatezača remena itd. Postoje greške – ili ako vam je draže „prirodno trošenje“ elemenata koji očito nisu povezani s motornim uljem, npr. zupčanici i zupčanici pogonskih lanaca, uključujući plastične klizače. Ubrzano trošenje prijeti svim komponentama čiji radni uslovi ovise o odgovarajućoj viskoznosti motornog ulja. Motor koji radi na ulju koji se mijenja svakih 25-30 hiljada km može prevesti 120-150 hiljada km; isti motor, u kojem se ulje mijenja svakih 12-15 hiljada km, možda nakon takve kilometraže neće zakazati. To su troškovi dugotrajnog servisnog intervala.
Ne samo ulje – sjetite se promijeniti i filter za gorivo!
To je od posebnog (ali ne i ograničavajuće) značaja za dizelski motor. Šta proizvođači kažu o zamjeni filtra za gorivo? Preporučeni intervali za zamjenu filtra za dizel gorivo variraju, ali mogu doseći i do 90.000 km u putničkim automobilima! U praksi, zamjena filtra za dizelsko gorivo svakih 90 hiljada km, moramo računati s činjenicom da će prije sljedeće izmjene filtra trebati popraviti sistem ubrizgavanja. Poanta je u tome, da filter za gorivo postepeno blokira protok goriva hvatajući nečistoće u gorivu. Sistem ubrizgavanja se kvari kad iz nekog razloga, često samo djelić sekunde, filter ne može propustiti potrebnu količinu goriva i pumpa za ubrizgavanje radi „na suho“. Taj djelić sekunde koji pumpa pod visokim pritiskom radi na suho, znači da se mikro-metalni opiljci ulijevaju u gorivo koje teče prema mlaznicama – a kao rezultat i pumpa i mlaznice trebaju regeneraciju. Troškovi popravka nisu mali. Stoga je s tvorničkim intervalom zamjene filtra za gorivo postavljenim na 90.000 km, brinući se za motor, treba ga podijeliti barem s 3 (znači svakih 30.000 km), iako neki mehaničari savjetuju da se podijeli s 4 (odnosno svakih 20.000 km)!
Kome je stalo do dugotrajnog servisnog intervala?
Napokon, postavlja se pitanje: koga je briga ako je automobil loše servisiran? Međutim, ovo se pitanje može preokrenuti: zašto bi automobilski motor trebao dugo raditi, kome je stalo do besprijekorne kilometraže nakon 300-400 hiljada km? Suprotno izgledu, odgovori su vrlo jednostavni: u slučaju flotnih vozila, produženi intervali servisa olakšavaju logistička razmatranja i smanjuju troškove održavanja
Cijena redovnog servisiranja je važan faktor prilikom odabira automobila od strane upravitelja voznog parka, ali i nekih privatnih kupaca
Manje zamjena ulja znači i manje otrovnog otpada koji zahtijeva odlaganje.
Produženi servisni intervali, u većini slučajeva ne stvaraju kvarove tokom rada automobila kod prvog korisnika, ali šta poslije?
Rizik od kvarova koji dolaze s većom kilometražom, navodi korisnika da ranije zamijeni stari automobil novim.
Takve greške opterećuju uglavnom buduće vlasnike automobila.
Povećane stope otkaza vozila, olakšavaju razvoj uslužne industrije.
Mane dugotrajnog servisnog intervala snose uglavnom oni koji kupuju rabljene automobile, kao i ekstremna manjina kupaca automobila, koji puno voze i ostaju s automobilom dugi niz godina.
Unatoč tome, vrijedi znati da savremeni motori mogu raditi dugo i bez kvarova, ali to zahtijeva češći servis i više troškova – kome se isplati.