Dizel, benzin ili hibrid? Koji odabrati?

0
482

Dizeli odavno više nisu crni, letargični, čak šta više dizeli su postali toliko moderni i traženi da su se počeli prilagođavati čak i luksuznim i prestižnim brendovima. Otkako su se na tržištu pojavili automobili opremljeni filterima za čestice dizela i sistemima katalitičke redukcije SCR, dizeli su smatrani čišćom alternativom benzinskim motorima, ujedno i zbog činjenice da troše manje goriva u usporedbi s njima. U mnogim evropskim zemljama prodaja dizela je bila znatno viša nego prodaja benzinaca. No, 2015 je mjehur od dizela naglo pukao.





“Mjerhur je pukao” uglavnom zbog onoga što je u početku nazvano “Volkswagenovim skandalom” – pokazalo se da ispušni gasovi mnogih dizela (ne samo Volkswagenovih) nisu toliko čisti i bezopasni kako su izjavljivali njihovi proizvođači, a neke su kompanije koristile rješenja, koja su dobivana tokom službenih ispitivanja ali ne i tokom rada u normalnim uslovima korištenja. Ispostavilo se da milioni automobila ne zadovoljavaju deklarisane standarde i da će morati proći akcije popravaka. Evropska tržišta su na ovu vijest reagovala desetak posto padom prodaje dizel automobila, a od 2015 godine jasno je vidljiv trend smanjenja prodaje. Evropski političari su također nervozno reagovali, sve više ih govori o zabranama ulaska dizela u gradska središta i davanju bonusa za kupovinu čišćih alternativa.

Ekologija, troškovi popravka





S druge strane, u Bosni i Hercegovini ljudi sve više govore o činjenici da će naše tržište preplaviti dizelaši kojih se stanovnici drugih evropskih zemalja rješavaju, a političari naravno reguju i uvode zabranu uvoza polovnih automobila ispod euro 5 norme ispuših gasova. U stvarnosti BiH tržišta sumnje u to koliko su novi dizeli ekološki prihvatljivi za mnoge potencijalne kupce nisu presudne. Mnogi su vozači izgubili strast prema dizelima nakon što su saznali da njihovi popravci mogu biti skupi i složeni. Brizgaljke, plivajući zamajac, turbopunjači, filteri za čestice dizela, ventili za recirkulaciju ispušnih gasova – u dizelskim motorima nakon duže kilometraže i gomilanja kvarova u skupim komponentama često znači “ukupnu štetu”, a njihov profesionalni popravak ili zamjena mogu premašiti vrijednost automobila koji traje nekoliko godina. Nakon bolnog iskustva s dizelskim motorima, vozači se često žele vratiti u benzinske automobile.

Da li su novi benzinski motori učinkoviti poput dizelskih motora?




Na papiru, često da, u praksi – najčešće ne. Vlasnici dizela, koji im traže alternativu često sa zanimanjem gledaju modele s modernim turbobenzinskim motorima s direktnim ubrizgavanjem. Ako pogledamo potrošnju goriva deklarisanu u tehničkim podacima, posebno kada je mjerena prema standardima (NEDC), a ne prema pravilima koje vrijede od ove godine (WLTP), mnogi bi moderni benzinski motori trebali imati sličan apetit za gorivom kao usporedivi dizelski motori. Međutim, u praksi puno ovisi o načinu upotrebe. U slučaju vrlo glatke vožnje s minimalnim opterećenjima, razlike između dizelskih i benzinskih vozila bit će relativno male, ali to će se brzo promjeniti.

U takvim situacijama dizel koji prema parametrima potrošnje u knjigama u prosjeku troši, npr, 5 l/100km, u stvarnim uslovima može potrošiti, recimo, 6,5 l/100 km. U slučaju benzinskog motora slične snage i sličnih parametara potrošnje goriva u knjigama, ovaj skok može biti puno veći, npr. do 10 ili više l/100km. Nije bez razloga što su godinama praktično svi kamioni opremljeni dizelskim motorima.

Hoće li hibridi zamijeniti dizelaše?




Ima li smisla dizelaša zamijeniti hibridom? U mnogim slučajevima da, ali ne uvijek! Zaista, u urbanim uslovima vožnje hibridi su nenadmašni: ne samo da je potrošnja jako mala, jer dobivaju malo energije tokom kočenja, već se pored toga ispostave kao izdržljivi i vrlo jeftini za korištenje. Zbog činjenice da tokom gradske vožnje uglavnom koče motorom, gotovo da ne koriste kočione diskove i pločice. U slučaju popularnih modela, zabrinutost zbog trajnosti baterija pokazala se potpuno neutemeljenom, a čak i ako baterije zahtijevaju zamjenu ili popravak, to obično nije skuplje od kompletnog popravka sistema ubrizgavanja u dizelskom motoru.

Dodatni plus: najpopularniji Toyotini hibridi na tržištu jako dobro podnose ugradnju plinske instalacije i to ne mora biti vrhunski sistem – na tržištu nema automobila koji bi se mogao voziti gradom jeftinije od plinskog hibrida. Troškovi goriva su isti kao i vožnja ….. mopeda.

Nažalost! Prvi problem su troškovi kupovine. Iako novi hibridi ne koštaju puno više od usporedivih dizelaša, to nije slučaj kod polovnih automobila. Ponuda polovnih hibrida je mala, a cijene su još uvijek visoke.

Još jedan nedostatak hibrida: njihove se prednosti mogu vidjeti prije svega u vožnji gradom – na dužim rutama, u usporedbi s dizelašima, imaju ozbiljne nedostatke koji proizlaze iz principa rada takvih pogona. Ako hibrid ne povrati energiju tokom kočenja, kao što to čini tokom vožnje u urbanim uslovima, postaje samo obični benzinski motor, napunjen dodatnim balastom u obliku elektromotora i baterija, koji ne samo da su puno teži, već zauzimaju i puno prostora. Da rezimiramo: u gradu hibridi pobjeđuju dizel, ali izvan grada – ne. Upozorenje! Na tržištu je također mnogo automobila u koje su ugrađeni hibridni sistemi s minimalnom učinkovitošću samo kako bi ta vozila bolje prošla na službenim testovima emisije ispušnih gasova. Nakon uvođenja novih pravila za mjerenje potrošnje goriva (WLTP), mnogi su nestali iz ponude.

Benzin s LPG-om umjesto dizela




Budući da benzinski motor u praksi mora potrošiti više goriva od usporedivog dizela, može li se jednostavno ugraditi plinska instalacija kako bi se nadoknadila veća potrošnja uz niže troškove alternativnog goriva. Takav proračun zaista može imati smisla, ali ne u svim situacijama. Ako razmišljamo o polovnom automobilu npr. 10-godišnjem ili starijem automobilu, zapravo je izvrsna ideja kupiti verziju sa benzinskim motorom i u nju ugraditi plinsku instalaciju. Starije benzinske motore mnogo je jeftinije popravljati od dizelskih motora, a rezervni dijelovi popularnih automobila se već pojavljuju na auto otpadima i ponekad je u slučaju većih kvarova moguće jeftino zamijeniti i cijeli motor.

Ugradnja plinske instalacije za starije automobile u BiH košta cca. 600 KM za motore sa 4-cilindra, 1000 KM za motore sa 6-cilindara i 1200 KM za motore sa 8-cilindara, a nakon ugradnje troškovi vožnje (goriva) biti će čak i malo niži nego u slučaju dizela. Što se tiče novijih automobila, cijela stvar više nije tako jednostavna. Mnogi moderni motori sa direktnim ubrizgavanjem benzina mogu biti opremljeni plinskom istalacijom, ali to u konačnici možda i neće biti isplativa investicija. Kod novijih motora morate uzeti u obzir da ugradnja plinske instalacije može uzrokovati tehničke probleme, te morate dobro razmisliti da li se ovakva investicija isplati ili ne.

Hoću li sa svojim dizelom moći u inostranstvo?





U BiH se več neko vrijeme na internet portalima može pročitati o zabranama ulaska dizelaša u gradove u inostranstvu, uključujući i Njemačku. Doista, Nijemci rade na takvim rješenjima. Dobro je, međutim znati da je do sada takva zabrana uvedena u Hamburgu, i to ne u cijelom gradu, pa čak ni u strogom centru, već samo na potezu ulica od 2,2 kilometra gdje je zabilježeno najveće zagađenje, a zabrana se ne odnosi na automobile sa normom Euro 6 naviše-

Zona ograničenog dizela vjerovatno će uskoro biti uvedena u Berlinu, ali ona će pokriti tek 0,27 posto mreža gradskih cesta. Dobro je shvatiti da su u mnogim zapadnoevropskim zemljama dizel motori veoma popularni, npr. u Francuskoj, gotovo 70 posto registrovanih automobila pokreću dizelski motori, u Austriji preko 55 posto, a u Njemačkoj oko 50 posto. Stoga je teško zamisliti da bi lokalne vlasti uskoro zatvorile ceste milionima vlastitih građana.